Čiopa

 (Apus apus L.)

Kod čiope je najzanimljivija njena prilagođenost letjenju - tijelo je razvijeno upravo savršeno za let kroz zrak. Čiopa sve svoje aktivnosti izvodi u zraku, osim odgajanja mladih. Tamo nalazi hranu, igra se, čak i spava na krilima najveći dio svoga života. U zraku se pari i prikuplja materijal za izgradnju gnijezda; krila su uska ali duga, što čiopu čini brzim i preciznim lovcem na plijen - insekte i pauke. Vodu takođe pije tijekom leta, a kupa se tako što zaroni kljun i prska vodu okolo.

Čiopa se na mjesta gniježđenja vraća svake godine otprilike u isto vrijeme, oko 1. svibnja u Srednjoj Europi. Parovi ostaju verni jedno drugome godinama i uvijek se gnijezde na istom mjestu, ali u slučaju da se jedan partner ne vrati iz Afrike ili ugine, njegovo mjesto ubrzo zauzima druga jedinka istog pola. Čiope lijegu 2-3 jaja a oba roditelja zajedno odgajaju i hrane mlade. U to vrijeme ptice lete sve do mraka, dok se ptice u koloniji koje se nisu parile okupljaju i lete visoko u zrak kako bi tamo spavale na krilima. Krajem srpnja mlade ptice izlijeću iz gnijezda (najčešće odmah po zalasku Sunca) i više se ne vraćaju. Nije im potrebno vežbanje u letu pošto već poslije kratkog vremena lete isto tako dobro kao i odrasle ptice. Oko 1. kolovoza počinje selidba u Afriku. 

Čiope se gnijezde u udubinama pećina ili u šupljinama u drveću. U današnje vrijeme one najviše koriste rupe u zidovima ili slobodan prostor pod strijehama kuća. Prihvataju i umjetna gnijezdilišta koja postavi čovjek i ne boje se ljudi, te je veoma lako napraviti kutiju za njih i postaviti je na prozor: izlaz mora biti okrenut vani pošto ptice ne lete uvis kada napuštaju gnijezdo, već jednostavno "iskoče" iz gnijezda i u slobodnom padu dobijaju brzinu neophodnu za let. Kutije trebaju biti dimenzija 30 x 20 x 15 cm. Otvor za izlaz ima priječnik od 5 cm i smještena je 3 cm iznad dna kutije i 5 cm od ruba jedne strane.